“Za navedeno krivično djelo je predvidena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine” – protiv roditelja koji ne daje redovno izdržavanje može se pokrenuti izvršni postupak u kojem se može prinudnim putem, preko javnog izvršitelja, sprovesti postupak prinudne naplate dospjelog iznosa.
Trećina očeva u Crnoj Gori duže od dvije godine nije isplaćivala novac za izdržavanje djece, a 70 odsto duže od godinu. Isto istraživanje je pokazalo da je prosječna visina alimentacija koju dodjeljuje podgorički Osnovni sud oko 93 eura, skoro 60 odsto razvedenih brakova čine brakovi sa djecom. starateljstvo u oko 80 odsto pripalo majci, a 9,8 odsto ocu.
Isplata privremenog izdržavanja se u prva dva mjeseca ove godine finansirala iz državnog budžeta, kojim je za ovu namjenu u 2023. obezbijeden iznos od 500.000 eura.
Alimentacioni fond ne prepoznaje roditelje gdje je drugi roditelj preminuo ili nije poznat, već samo roditelje koji samostalno vrše roditeljsko pravo. samohranim roditeljima kojima je supružnik preminuo treba obezbijediti podršku kroz neko materijalno davanje U poslednjih pet godina u Crnoj Gori je zbog krivičnog djela nedavanja alimentacije, tužilaštvu prijavljeno preko 1000 lica U 2020. pred sudovima je bilo 218 slučajeva. Protiv 109 roditelja donijeta je osuđujuća presuda, od čega su 23 osobe sankcionisane kaznom zatvora a 67 uslovno. 

Nije na odmet pomenuti i da prilikom određivanja visine alimentacije, sud se vodi najprije potrebama djeteta, void računa da iste budu zadovoljene jer je interes djece uvijek na prvom mjestu, a tek onda sagledava kakve su mogućnosti roditelja koji ima obavezu da daje izdržavanje, Alimentacija se određuje u fiksnom novčanom iznosu i to na mjesečnom nivou. Određuje se i rok u kome se iznos ima platitit, kao i način na koji Će se isplatiti.

Dužnost sudije je da se vodi principom da djetetu obezbijedi životni standard najmanje onakav kakav ima onaj koji je dužan da daje izdržavanje. Vodi se računa o školovanju djeteta, godinama života, zdravstvenom stanju, činjenicama kao što je ta da li dijete pohada školu ili vrtić. Sa druge strane, vodi se računa i o mogućnostima davaoca izdržavanja – da li je zdravstveno sposoban, kao i da li je u mogućnosti da nade još neki posao uz onaj koji obavlja i sl Sud od centra za socijalni rad traži da prikupi sve informacije, a može se otići i korak dalje, pa po službenoj dužnosti pribaviti podaci o visini zarade, kao i o nekretninama koje eventualno posjeduje. eventualnim drugim neredovnim primanjima, kao i što se obavezno cijeni i rad, briga i pažnja koju on ulaže u njegovo vaspitanje. Tako se sklapamo sliku životnih okolnosti u kojima dijete živi”.
Visina izdržavanja, prema njegovim riječima, može se promijeniti, ako jedna od strana pokrene postupak izmjene izdržavanja, ako su se okolnosti promijenile. Tada sud utvrduje koje su se okolnosti promijenile.

Pravo na privremeno izdržavanje, prema Zakonu, traje sve dok dužnik ne počne u potpunosti da izvršava obavezu određenu presudom, a najkasnije do navršene 18. godine života djeteta. Izuzetak su djeca koja, nakon punoljetstva, zbog bolesti, tjelesnih ili duševnih nedostataka nijesu sposobna za rad, nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje ili ih ne mogu ostvariti iz postojeće imovine.
Kada je u pitanju finansiranje, neophodna sredstva za Alimentacioni fond se finansiraju iz budžeta države, ali sredstava dobijenih prodajom trajno oduzete imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, donacija, uplata privrednih društavapo osnovu ugovora o osiguranju, kao i prihoda od igara na sreću…
Dakle, moramo biti svjesni da izdržavanje djece osim što je zakonska obaveza, ono je i elemenat sadržaja roditeljskog prava i predstavlja osnovu za ostvarivanje niza ostalih roditeljskih dužnosti i prava prema djeci, Istovremeno, nedavanje izdržavanja je krivično djelo. Naročita zaštita djece treba da bude rukovodna ideja u radu svih organa u postupcima koji se odnose na djecu ili koji ih se direktno tiču (suda, tužilaštva, organa starateljstva
i dr).

POSTUPAK
Prema novom Zakonu, uz zahtjev kojim se pokreće postupak podnose se, u originalu ili ovjerenom prepisu, sljedeći dokazi:
potvrda o mjestu prebivališta, odnosno boravišta roditelja i djeteta;

    • dokaz da dužnik izdržavanja nije izmirio obavezu izdržavanja;
      broj žiro računa roditelja;
      izvod iz matične knjige rođenih djeteta; dokaz kojim se potvrduje status za dijete koje je stranac sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom i za dijete koje je azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koje ima boravište na teritoriji države.
      Kada je u pitanju dokaz da dužnik izdržavanja nije izmirio obavezu izdržavanja misli se na izvršnu ispravu. U pitanju je sudska odluka, pravosnažno rješenje javnog izvršitelja o izvršenju na osnovu zvršne sudske odluke ili na osnovu sudskog poravnanja i rješenje o obavezi povraćaja isplaćenog iznosa povremeog izdržavanja. Centri za socijalni rad mogu, prema Zakonu, tražiti i druge dokaze za utvrđivanje činjeničnog stanja, zavisno od pojedinačnog slučaja.
      Alimentacioni fond, nakon isplate iznosa privremenog izdržavanja korisniku, donosi rješenje o obavezi povraćaja isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja i nalaže dužniku izdržavanja da u roku od osam dana od dana dostavljanja uplati iznos koji je isplaćen na ime alimentacije Fondu, sa kamatom. Ukoliko dužnik ne isplati novac, Fond je dužan da rješenje sa potvrdom zvršnosti dostavi Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore radi pokretanja postupka izvršenja.

Osim toga, neophodan uslov za ostvarivanje ovog prava jeste da dužnik izdržavanja, odnosno roditelj koji ne plaća alimentaciju, prema sudskoj odluci dva mjeseca neprekidno u cjelosti, ili djelimično ne ispunjava tu obavezu, odnosno to čini neredovno, Pod djelimičnim ispunjavanjem obaveze smatra se da dužnik izdržavanja plaća manji iznos od onog koji je određen, dok se pod neredovnim ispunjavanjem obaveze podvodi ona situacija kada obveznik izdržavanja u posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva, duguje najmanje dvije mjesečne alimentacije. Dakle, ukoliko alimentacija nije plaćana dva mjeseca ili se plaća ispod utvrđenog iznosa, potrebno je uputiti zahtjev Centru za socijalni rad koji postupa po hitnom postupku. Osim toga, Centru je omogućeno i da samoinicijativno reaguje, dakle po službenoj dužnosti.

Kako bi se prevazišla situacija različitog tumačenja Zakona i da bi se obezbijedila pravna sigurnost, krajem marta inicirane su izmjene Zakona, i isti se ponovo našao u skupštinskoj proceduri. Tek nakon skoro devet mjeseci jednoglasno su usvojene izmjene Zakona o privremenom izdržavanju djece, i time je konačno odblokiran rad Alimentacionong fonda.
Izmjene Zakona su regulisale prije svega pravo na isplatu sredstava iz Alimentacionog fonda, koje će se sada priznavati od dana podnošenja zahtjeva Centru za socijalni rad, a ne za raniji period. Retroaktivnost ée se odnositi samo na dokazivanje vremenskog perioda u kojem roditelj nije ispunjavao tu obavezu. Prema izmjenama Zakona neće biti moguća isplata dugovanja na ime alimentacije za mjesece prije pokretanja tog postupka. Predvideno je da centri ponište rješenja po kojima Alimentacioni fond nije izvršio uplatu zbog retroaktivnog priznavanja prava i da u najkraćem roku donesu nova rješenja. Pravo na privremeno izdržavanje ima dijete koje je crnogorski državljanin sa prebivalištem, odnosno boravištem na teritoriji države. Takode, izmjene i dopune Zakona donose novi stav da pravo na alimenataciju ima i dijete stranac sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, kao i azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom-koji imaju boravište na teritoriji države, pod uslovom da je izvršna isprava javnog izvršitelja donijeta od strane nadležnog organa države.

Neplaćanje alimentacije je jedan od težih oblika nasilja nad djecom-vid ekonomskog nasilja, stoga je uvođenje Alimentacionog fonda za naše područje bila jedna veoma značajna novina, kako za stabilnost i sigurnost samohranih roditelja, tako i za kvalitet života djece kojima se moraju omogućiti sva prava koja ih sleduju zakonima i ratifikovanim konvencijama, a sve kako bi im se pomoglo u bezbrižnom odrastanju.
Alimentacioni fond je zasebna jedinica uspostavljena Zakonom o privremenom izdržavanju djece Čiji je cilj da omogući da država reaguje u onim situacijama u kojima roditelj izbjegava zakonsku obavezu plaćanja zdržavanja, i to na način da blagovremeno isplati dugovanu alimentaciju samohranim roditeljima, a da kasnije, koristeći zakonske mehanizme, isti refundira od onog roditelja koji navedenu obavezu nije ispunio. Nakon usvajanja Zakona o privremenom izdržavanju djece 2022. godine došlo je do brojnih poteškoća u njegovoj primjeni. Pojavilo se različito tumačenje pojedinih odredbi ovog Zakona, naročito u pogledu momenta sticanja prava na sredstva iz Alimentacionog fonda. Tako su pojedini Centri za socijalni rad donosili rješenja sa retroaktivnim dejstvom, zbog čega je Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa Crne Gore tužbama iste osporavao. Drugi su, medutim, insistirali na nekim dokazima za ispunjenost uslova za korišćenje sredstava iz Alimentacionog fonda koja nijesu striktno bila propisana zakonom, tako da su isplate iz Alimentacionog fonda u jednom mometu u potpunosti obustavljene.